Bosanska primitivna svinja – Šiška

Šiška svinja

Šiška ili kako se uobičajeno naziva bosanska primitivna svinja uzgaja se najviše u udaljenim planinskim krajevima Bosne. Ne zna se točno kada se nastanila u ovim krajevima, ali se pretpostavlja da je nastala pripitomljavanjem divljih svinja. Dobila je ime po šiškama, koje vise ispod vrata. To je kasnozrela svinja kombiniranih proizvodnih sposobnosti, za proizvodnju mesa i masti. Spolnu zrelost dostiže s 2,5 godine. Prasi 7 do 9 prasadi. Prema kraniološkim ispitivanjima i prema Indexu suzne kosti može se svrstati u najčistiji potomak europske divlje svinje.

Eksterijer

Neki autori navode da je dobila ime Šiška zato što joj uši vise kao privjesak, kao šišarke na jeli (Ritzzofy 1932. i 1937.). Dlaka Šiške je prljavo žućkastobijela, ali ljeti bez kovrči, dok je zimi valovita. Najduže čekinje nalaze se na grebenu i križima, a najkraće na donjim dijelovima tijela. Treba istaći da se čekinje Šiške koriste kao sirovina u četkarskoj industriji i služe za izradu vrlo kvalitetnih četki za krečenje i za druge svrhe.

Glava je kod Šiške duga s dugačkim rilom. Uši su joj velike i klempave. Vrat je snažan. Leđna linija je ravna, a u slabinskom dijelu je izbočena, slična leđnoj liniji šarana. Rebra su plosnata. Sapi su strme i šiljaste oskudne muskulature. Noge su visoke, snažne i grube. Dakle, Šiška je štrkljasta svinja grubih, snažnih i visokih nogu i dugačke njuške. Glava Šiške je koščata, uska i duga. Prosječna dužina glave je 31,6 cm ili 44,19% visine grebena (Ulmansky 1911.). Svinja Šiška odlikuje se mirnim temperamentom i to svojstvo prenosi se na potomstvo.

Proizvodne karakteristike

Fiziološka zrelost Šiške nastaje poslije dvije i pol godine, pa je ona, prema tome kasnozrela svinja. Ona nije probirač u ishrani i jede sve. Šiška je svinja kombiniranih proizvodnih sposobnosti, ali je više predisponirana za meso. Meso joj je fino i ukusno, pa je nekada, s obzirom na kakvoću mesa, zauzimala istaknuto mjesto u trgovinama. Sposobnost za tov joj je vrlo dobra. Osobito je pogodna za pripremanje pršuta. Osnovna hrana ljeti za Šišku je šumska paša, ali je ona jako siromašna kalcijem i fosforom. Druga osnovna hrana je hrastov i bukov žir, s tim da one više vole jesti bukov žir nego hrastov.

Šiške se u tov stavljaju u dobi 1,5 do 2 godine, a tov traje 3 mjeseca. Obavlja se od početka oktobra do kraja decembra i  to sa smjesom koja se sastoji od 1 do 3 kg ječmenog brašna, koje se pomiješa s 10 do 15 litara napoja i sa 6 do 10 kg starog kukuruza. Krmača redovito oprasi 7 do 9 snažne i otporne prasadi. Odbijanje prasadi vrši se obično poslije 2 mjeseca. Krmača ima 12, a nerast 10 sisa. Težina rasplodnih krmača je oko 80 kg.




Budite prvi koji će komentirati

Ostavite odgovor

Vaša e-adresa neće biti objavljena.


*