Crna slavonska svinja – fajferica

Crna slavonska svinja - fajferica

Crna slavonska svinja je autohtona Hrvatska svinja nastala u okolici Osijeka, na imanju Pfaifera u Orlovnjaku krajem 19. vijeka. Legenda kaže da je Pfeifer ukrstio krmače mangulice sa veprovima rase berkšir, kako bi dobio rasu koja je plodnija sa izrazito dobrom kvalitetom mesa, a ujedno otporna na bolesti i prilagođena držanju na ispaši.

Do 1950-tih Crna slavonska svinja bila je najraširenija pasmina u Slavoniji i uvelike se koristila za proizvodnju masti i tradicionalnih mesnih proizvoda. Uvođenjem modernih pasmina i križanaca, broj Crnih slavonskih svinja drastično se smanjio te opstanak pasmine postao ugrožen.

Proizvodne Karakteristike

Proizvodna karakteristike Crne slavonske pasmine jesu, kao i kod većine tradicionalnih pasmina, skromna. Plodnost pasmine je niska prosječno oprase 7-8 prasića po leglu, a u adekvatnim uslovima mogu da oprase 10 i više. Prosječna težina prasića se kreće između 1,1kg i 1,2kg. Krmače su dobre mliječnosti i odbijanje prasića se sprovodi u osmoj nedelji, kada dostižu do 12kg težine. Značajna boljšanja svojstava plodnosti ostvarena su križanjem Crne slavonske pasmine s pasminom durok.

Fajfer svinja spada u rase kombinovanih svojstava, u pogledu mesa i masti. Udio i sadržaj mišićnog i masnog tkiva direktno zavisi od načina držanja i ishrane koji se primjenjuje prilikom tovljenja. U intezivnom tovu koji se provodi do težine od 100kg i do osam mjeseci starosti, udio mišićnog tkiva u polutkama dostiže oko 40%.

Meso je zadovoljavajuće, svetloružičaste boje i vrlo ukusno. Međutim, određena svojstva mesa koja fajfer svinju razlikuju od drugih tzv. plemenitih rasa je povoljniji i veći sadržaj masti unutar mišićne mase (od 4% do 8%), a to zavisi od ishrane i načina držanja.

Zajedno sa ovim svojstvom meso fajfer tovljenika ima i sposobnost vezivanja vode, što ovo meso čini pogodnim za preradu i proizvodnju trajnih suhomesnatih proizvoda.

Najveća prednost uzgajanja fajferice

Za uzgajanje ove rase nisu potrebna velika investicijska ulaganja kao kod farmi za intezivni uzgoj, fajfer svinja se praktično uzgaja na „otvorenom“ prostoru  koji uključuje korištenje prirodnih resursa pašnjaka i šuma Slavonskog hrasta uz prihranu malim količinama kukuruza ili drugih žitarica.

Povećanje proizvodnje i razvoj tržišta tradicionalnih mesnih proizvoda, kao što je Slavonski kulen, može u budućnosti predstavljati najbolji put za dugoročno očuvanje Crne slavonske pasmine kao sastavnog dijela biološke raznolikosti.

 




Budite prvi koji će komentirati

Ostavite odgovor

Vaša e-adresa neće biti objavljena.


*