Koja je koza za Vašu farmu?

koze

Koza je izvrsna životinja koju morate imati na svojoj farmi. Jednostavna je za održavanje i proizvodi puno ukusnog i zdravog mlijeka, kao i mesa niske masnoće. Osim toga, kozje gnojivo je najbolje od svih stočnih gnojiva a naročito je pogodan za povrtlarsku i voćarsku proizvodnju.

Uzgajanje koza za mlijeko ili meso

Naime, u poređenju sa držanjem drugih vrsta domaćih životinja, stepen rizika kada su koze u pitanju, sveden je potpuno na minimum. Ukoliko se opredjelite za njihov uzgoj, najprije razmislite da li vam je bitnija količina ili kvalitet kozjeg mlijeka.Ukoliko želite visoku proizvodnju, dobar izbor bila bi sanska koza. U štalskim uslovima, ova rasa postiže najbolju proizvodnju mlijeka sa relativno niskim sadržajem proteina. Alpina koza takođe daje vrhunske rezultate u proizvodnji mlijeka, i to u uslovima gdje ima ispaše i brsta.Većina mliječnih rasa proizvodi od 500 do 800 litara pa čak do 1000 litara kozijeg mlijeka za 280 dana laktacije.

Kada je riječ o proizvodnji mesa, nesumnjivo prednjači burska mesnata rasa,odličnog kvaliteta mesa te visokim stepenom plodnosti, ali i prilagodljivosti. Vremenom se pokazalo da burska koza lako odgovara na različite zahtjeve okruženja u kojima se nalazi, te stoga i ne čudi što je surova klima  pogodna za uzgoj ove rase.

Rase koza

Domaća bjela  koza je nastala neplanskim ukrštanjem balkanskih koza nižih područja sa sanskim jarčevima. U prvoj laktaciji godišnja proizvodnja mlijeka je 270 litara, dok je u kasnijim oko 450 litara sa oko 4% mliječne masti.

Švajcarska sanska koza stvorena je u dolini rijeke Sane u Švajcarskoj. Pri dobrim uslovima ishrane i smještaja najmliječnije su u toku laktacije prosječna proizvodnja je oko 800 litara mlijeka. Plodnost je izražena i obično jari blizance. Ova rasa je ukrštanjem utjecala na stvaranje francuske sanske koze, holandske bjele koze, izraelske bjele sanske koze.

Njemačka bjela oplemenjena koza smatra se najmliječnijom rasom, a njena prosječna proizvodnja kreće se od 800 do 850 litara mlijeka. U boljim stadima može se proizvesti i od 1000 do 1200 litara.

Togenburška rasa se smatra jednom od najstarijih mliječnih rasa, a porijeklo vodi iz Švajcarske. Svoje proizvodne sposobnosti najbolje ispoljava u umjerenim ili nešto hladnijim klimatskim uslovima. Mliječnost se kreće oko 750 litara sa 3,7% mliječne masti.

 

Francuska alpska koza – alpina čini 70% ukupnog broja koza u Francuskoj, a odlikuje je i visoka plodnost koja varira od 180 do 210%. Ova rasa u toku laktacije od 280 dana proizvede oko 760 litara mlijeka sa 3,5% mliječne masti, dok selekcionisani zapati dostižu proizvodnju i do 900 litara mlijeka. Izvozom u druge zemlje došlo je do nastanka britanske alpine, švajcarske alpine (oberhasli), američke alpine i dr.

Nubijska koza potječe iz severoistočnog djela Afrike, iz Nubije. Proizvodnja mlijeka pri adekvatnim uslovima može dostići i 800 litara sa 4% mliječne masti. Meso i mlijeko ove rase nema karakterističan kozji miris.

Malteška koza potiče sa Malte, njena prosečna mliječnost je od 300-600 litara.

Boar rasa, odnosno burska koza porjeklom iz Južne Afrike se gaji prvenstveno u cilju proizvodnje mesa. Proizvodnja mlijeka zadovoljava potrebe odgoja jaradi. Boar rasa je krupna pa dobro razvijeni priplodni jarčevi mogu da budu teški od 110 do 130kg, dok odrasle koze dostižu težinu oko 90kg. Jarac selekcionisane njemačke burske rase, u pravcu proizvodnje mesa, dostiže težinu od 80 do 100kg, dok koze imaju 70 do 80kg.

Angora koze potječe iz Turske, a gaje se u cilju prozvodnje visokokvalitetnog i skupog vlakna poznatog kao „moher“. Koze prozvedu 2 do 3 kg mohera, a jarčevi 3 do 5 kg godišnje. Angorsku kozu karakteriše kvalitetnije meso od ostalih rasa, niža plodnost u odnosu na druge rase i izrazita osetljivost na parazite.

Kašmirska koza je porjeklom iz Kašmira, planinskih predela između Indije i Pakistana. Danas je poznata i kao pašmina, čangthangi, mongolska koza, tibetska koza. Više od 60% svjetske proizvodnje kašmira se obavlja u Kini, ostatak u Turskoj, Iraku, Iranu, Afganistanu i na Novom Zelandu. Odrastao jarac daje 10 do 12kg runa. Kašmirska rasa je veoma otporna rasa, a njenim ukrštanjem sa angorom nastala je kašgora.




Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*