Povećajte nosivost jaja kod vaših koka

jaja

Ako bijeli luk blagotvorno djeluje na ljude, zašto ne bi i na životinje. Najprije eksperimentalno, naučnici su uključili bijeli luk u ishranu životinja i zaključili da rezultata ima. Na primjer, živina kojoj se daje bijeli luk bolje napreduje. Odnosno bolje iskorištava hranu, koke su otpornije na bolesti, a nosivost jaja povećava se za 10%. Takva jaja ujedno sadrže i niži nivo holesterola. Nekada je prirodna ishrana živine bila jedino moguća, te otuda se potrošači sa nostalgijom sjećaju drugačijeg ukusa mesa ili boje jaja.

Stručnjaci za živinarstvo savjetuju da bijeli luk kokoškama treba davati osušen, samljeven i izmješan sa ostalom hranom. Bijeli luk ima jak miris i živinu treba postepeno navikavati na ovu novinu.

Međutim, bijeli luk možda i nije novina, jer se u ishrani živine koristi od davnina, ali je u jednom periodu bio zaboravljen zbog ubrzane proizvodnje. Odgajivači žele brzu zaradu i brzu smjenu generacija, a to podrazumjeva i sintetičku ishranu, pa i bolesti. Takav način uzgoja utječe i na ljudsku ishranu. Da bi se dobilo zdravije meso i drugi proizvodi, nauka predlaže niz dodataka ishrani u kojoj su često začinske biljke, prirodni probiotici i antibiotici.

Što se tiče preporučene količine bijelog luka u ishrani živine, struka navodi da već sa 0,3% u ukupnoj količini hrane mogu da se vide prvi rezultati. Najveća preporučena doza je 5% bijelog luka u smjesi za živinu. Međutim, preko toga efekti izostaju, te se treba pridržavati ove proporcije.bijeli luk

Bijeli luk čini živinu otpornijom na bolesti i opšte je poznato da je u pitanju jedan od najjačih prirodnih antibiotika. U bijelom luku se nalazi 17% proteina, 0,8% masti, 3% minerala. Bogat je enzimima i vitaminima B kompleksa. Ovaj trend zdrave ishrane živine počeo je ponovo od 2006. godine kada su u Evropskoj uniji zabranjeni antibiotici u gajenju. Zato se tražila adekvatna prirodna zamjena . Tako je bijeli luk zbog svojih svojstava postao zamjena aditivima koji su imali funkciju antibiotika. U ishrani živine koriste se i ostale začinske biljke koje imaju ulogu enzima, antioksidanata, pigmenata, aroma ili vezivnih supstanci.

Iz tog razloga u ishrani brojlera i koka nosilja sve je više prirodnih probiotika, aromatičnog i začinskog bilja, pa i kvasca.
U našim uslovima jedino što bi bio problem da ovakva ishrana zaživi je mala proizvodnja bijelog luka i njegova visoka cijena na tržištu. U takvim okolnostima proizvođačima se više isplati da ga prodaju kao konzumni artikl, nego da njime hrane živinu. Na duge staze, ovaj koncept bi se isplatio.

Uporedo sa prirodnom ishranom živine koja je trend u Evropi i koja ima imperativ da krajnji potrošači dobiju zdravo meso i jaja, treba podsjetiti i na Zakon o dobrobiti životinja. Po ovom zakonu kokoši više ne mogu da budu smeštene u klasičnim kavezima. Prijedlog su takozvani obogaćeni kavezi u kojima je tačno propisan izgled i oprema gnjezda, broj kokoši u jatu, kako su urađeni podovi i, naravno, kvalitet hrane koja mora biti prirodna.




Budite prvi koji će komentirati

Ostavite odgovor

Vaša e-adresa neće biti objavljena.


*