Virtemberška ovca

Virtemberška ovca

Ova rasa spada među najcijenjenije rase nastale pod utjecajem merina. Nastala je u Zapadnoj Nemačkoj u pokrajini Virtemberg, po kojoj je i dobila ime. Virteberška ovca postala je ukrštanjem domaćih gruborunih ovaca sa merino ovnovima.

Oplemenjivanje domaćih ovaca započeto je sa španskim merinom. U kasnijim fazama rada na stvaranju ove rase korištene su francuske rase merino rambuje i merino prekos. Tako je, poslije dugogodišnjeg rada (1786-1915. godine), stvorena virtemberška ovca kao tipična rasa za proizvodnju mesa i vune. Ovu ovcu nazivaju i njemački oplemenjeni merino (Merinolandshaf).

U Njemačkoj čini više od 40 % populacije ovaca. Pripada među najadaptabilnije pasmine ovaca u Europi i šire. Upravo zbog tih svojstava uvozila se u brojne zemlje, gdje se uzgaja u čistoj pasmini ili je u brojnim križanjima popravljala proizvodna svojstva lokalnih pasmina.

Proizvodne karakteristike

Ova rasa je specijalizovana za dvojnu proizvodnju meso-vuna. Ubrajamo je u srednje ranozrele ovce pa ulazi u priplod u dobi od 10 do 15 mjeseci. Plodnost joj je vrlo dobra i kreće se od 130 do 160 %. Od 100 ovaca dobije se 130- 160 jagnjadi. Janjad ima porodnu masu od 4,5 do 5 kg prosječno. U dobi 100 dana postižu prosječno 35 kg tjelesne mase, a pojedina grla i 40 kg s randmanom mesa oko 55 %.

To je pasmina snažne konstitucije, namijenjena proizvodnji mesa i vune. Visina grebena ovaca jest 70 cm, a ovnova 80 do 90 cm. Tjelesna masa ovaca kreće se od 70 do 80 kg, a ovnova od 80 do čak 140 kg (navodi pojedinih autora). Vuna je bijele boje. Obraslost tijela je vrlo dobra. Godišnji nastrig vune u ovaca kreće se od 4 do 5 kg, a u ovnova od 7 do 8 kg. Randman je vune 50 do 54 %. Mliječnost je vrlo dobra. U laktaciji do 6 mjeseci ovce proizvedu oko 150 kg mlijeka prosječne masnoće 6,85 %.




Budite prvi koji će komentirati

Ostavite odgovor

Vaša e-adresa neće biti objavljena.


*