OSNOVNE KARAKTERISTKE BOLESTI:
Artritis-encefalitis koza je neizlječiva virusna bolest koza koja se manifestuje u nekoliko oblika, kao: upala zglobova (artritis), mozga (encefalitis), mršavost, upala pluća i mastitis. Bolest nije opasna za zdravlje drugih domaćih životinja i čovjeka.
Inficirane koze podložnije su drugim bolestima kao što je npr. subklinička upala mliječne žlijezde. Ekonomska šteta posljedica je uginuća jaradi, smanjene mliječnosti, prijevremenog izlučivanja iz uzgoja i troškova neškodljivog uklanjanja oboljelih životinja.
Sumnja na artritis-encfalitis koza postavlja se na osnovu slijedećih znakova bolesti:
- oticanje jednog ili više zglobova,
- šepanje ili ukočeni hod,
- paraliza zadnjih nogu,
- otvrdnuće vimena bez znakova upale,
- smanjena mliječnost,
- upala pluća,
- mršavost uz dobru uz dobru ishranu,
- pojava prethodnih slučajeva AEK u stadu.
KLINIČKA SLIKA KOD STARIJIH ŽIVOTINJA
Kod životinja starijih od godinu dana najčešće se javlja zglobni oblik bolesti. Hronični poliartritis praćen sinovitisom i burzitisom glavna je karakteristika AEK kod odraslih koza. Promjene se najčešće javljaju na karpalnim zglobovima iako mogu oboljeti svi zglobovi prednjih i zadnjih nogu.
Upaljeni karpalni zglobovi su uvećani i promjer može biti veći od 10 cm. Zglobovi su hladni, nisu bolni na dodir i fluktuiraju. Bolest može biti izrazito progresivnog toka i za svega nekoliko mjeseci rezultirati potpunom intermitentnom šepavošću ili ukočenošću, ali može trajati i mjesecima. Opće stanje se pogoršava, dlaka je gruba i bez sjaja, a životinja mršavi.
KLINIČKA SLIKA KOD MLADIH ŽIVOTINJA
Encefalitis se najčešće javlja kod jaradi stare 2-6 mjeseci, dok je kod životinja starijih od 1 godine rijetka pojava. Dominiraju znakovi pareze i slabosti zadnjih nogu pa je kretanje životinje otežano. Nakon 14 dana jarad ne može ispružiti lakatni zglob, legne i više ne može da ustane. Javlja se ukočenost vrata i iskrivljenje glave prema gore. Apetitit bolesne životinje je sačuvan. Oboljela jarad je avitalna, a dlaka životinje je suha i gruba. Moguća je pojava blage pneumonije. Neurološki znakovi se retko javljaju kod životinja starijih od godinu dana.
PUTEVI PRENOŠENJA
U stado se bolest unosi inficiranim životinjama. Virus se najčešće prenosi sa zaražene majke na mladunčad prvim mlazovima kolostruma ili mlijekom. Bolest se prenosi i direktnim kontaktom sa zaraženom životinjom ili ostacima kontaminirane hrane.
Moguć je prenos bolesti kontaminiranim priborom (npr. igle, klješta za tetovažu), a značajnu ulogu u širenju infekcije ima muža. Jednom inficirana životinja izlučuje uzročnika doživotno, a klinička slika varira zavisno od imunog statusa životinje. Životinje s vidljivim kliničkim znakovima, kao i one kod kojih je bolest asimptomatska su takođe izvor uzročnika AEK.
PREPORUKE VLASNICIMA:
Bolest se u stado najčešće unosi kupljenim životinjama. Stoga se preporučuje da sve životinje prije uvođenja u stado, budu serološki ispitane na AEK s negativnim rezultatom. Potrebno je izbjegavati zajedničke pašnjake a posebno ukoliko je poznato da na istom borave životinje porjeklom iz stada u kojima je bolest bila potvrđena.
Kako bi se unos bolesti sveo na najmanju moguću mjeru i spriječilo širenje bolesti unutar stada, potrebno je provoditi osnovne biosigurnosne mjere u stadu. Zajednička oprema mora se prije korištenja na životinjama obvezno očistiti i dezinfikovati (npr.klješta za tetovažu).
U slučaju da je serološki pozitivno 25% stada preporuka je da se navedene životinje ne pripuštaju nego izluče iz uzgoja kao i njihov podmladak, a u uzgoj uključe jarad koja potiču od zdravih (serološki negativnih) majki.
U slučaju da je inficirano preko 25% stada, jarad je potrebno odmah po rađanju odvojiti od zaraženih majki, onemogućiti dodir jaradi sa majčinim sekretima i hraniti kolostrumom serološki negativnih majki. Jarad je potrebno držati u izdvojenim boksovima, udaljenim od zaražene životinje najmanje 2m. Jarad je potrebno hraniti kolostumom i mlijekom porjeklom od zdravih koza ili mliječnom zamjenom.
Ukoliko se koriste kolostrum i mlijeko od koza iz stada u kojem se nalaze životinje pozitivne na AEK, isti se moraju pasteriziovati na način da se toplotno obrade na 56 C/60 minuta, čime se postiže potpuna inaktivacija uzročnika.
LIJEČENJE
Vlasnik životinje je dužan da, odmah i bez odlaganja, prijavi veterinaru pojavu bolesti ili znakova na osnovu kojih je posumnjao da je životinja oboljela ili uginula od zarazne bolesti! AEK se ne može liječiti, ali se životinjama može davati potporna terapija kako bi se spriječio razvoj sekundarnih infekcija.
Leave a Reply