Ova vrsta koza je jedna od najboljih komercjalnih mliječnih pasmina koza i uglavnom je stvorena za visoku proizvodnju kozijeg mlijeka. Mliječnost ove rase je od 600 – 900 litara mlijeka u laktaciji. Poznata je i pod imenom francuska alpska koza i kao francuska alpina. Rasa koza alpina potiče iz švicarsko-francuskih Alpa, a nastala je ukrštanjem bijele francuske autohtone koze i švicarske sanske koze.
Izgled
Alpske koze su krupnije životinje, tjelesna masa potpuno razvijenih koza je između 50 i 80 kg, a jaraca od 80 do 100 kg. Ova pasmina se pojavljuje u nekoliko boja, od sive ili bjele do crne i smeđe boje. Najpoznatiji i najzastupljeniji tip je chamois (šafran) svijetložute, odnosno smeđe boje, s crnim trbuhom i donjim dijelovima nogu te prepoznatljivom prugom koja se pruža preko leđa do repa i više njih na glavi.
Koža im je fina i glatka, prekrivena kratkom gustom dlakom, koja je u jaraca nešto duža na području vrata i plećki. Glava je srednje duga, blago ugnutog profila, širokog čela, kratkih uspravnih ušiju, s rogovima ili bez njih. . Vime alpina koza je pravilno razvijeno, dobro povezano s trbuhom i pogodno za strojnu mužnju. Zbog svoje izrazite prilagodljivosti i velike otpornosti na bolesti pogodna je za gajenje u ekstenzivnim i intenzivnim sisstemima proizvodnje, kako u ravničarskim područjima tako i u gorju i planinama.
Proizvodne karakteristike
Ove koze postale su vrlo popularne upravo zbog visoke stope proizvodnje kozijeg mlijeka. Uz visoku mliječnost, (600 – 900 litara mlijeka u laktaciji koja traje 240 dana), mlijeko alpske koze ima veći sadržaj mliječne masti (oko 3-4%) i proteina u procentima u odnosu na neke druge rase i zbog toga je pogodno za proizvodnju kvalitetnih tvrdih i polutvrdih sireva, maslaca, sapuna i mnogih drugi mliječni proizvoda.
Odlikuje je i visoka plodnost pa već u prvom jarenju 30% koza ima dvoje jaradi u leglu čija masa u
dobi od 3 mjeseca iznosi 22 kg. Plodnost se s dobi povećava i prosječno iznosi 180%. Muzni vjek je 7 do 10 godina, a za to vreme ona okozi 15 do 20 jaradi. Alpina je ranozrela vrsta koza, i mogu se pariti već od 8-10 mjeseci.
Ishrana
Najvažnija stavka za uzgoj alpskih koza je adekvatna i kvalitetna hrana koju treba obezbjediti tokom cijele godine, pa tako pored sijena i žitarica kozama je neophodno obezbjediti i ispašu. Iako nije zahtjevna životinja, pašnjaci i brst su najekonomičniji izvor hrane, dok je zimi osnova ishrane koza sijeno. Pravilnom ishranom koja podrazumjeva pašu i dodatnu količinu koncentrata omogućiće kvalitetnu proizvodnju a samim tim i isplativost investicije.
Uvjeti smještaja
Jedan od najvažnijih preduvjeta ostvarivanja uspješne kozarske proizvodnje, jeste osiguravanje odgovarajućeg smještaja za koze. Iako je na našim područjima još uvijek većinom zastupljen tradicijski način uzgoja u ekstenzivnom tipu, pri čemu se za smještaj koza koriste prenamijenjeni i neplanski nadograđivani objekti, u kojima su životinje više ili manje izložene nepovoljnim smještajnim prilikama.
Stoga iako često puta uzgajivači optimalne uvjete teško mogu doseći zbog previsokih ulaganja, ipak moraju nastojati čim više im se približiti kako bi se osiguralo dobro zdravlje grla u uzgoju, veću proizvodnju, odgovarajuću higijensku kakvoću proizvoda i s tim naposljetku i veća ekonomsku dobit.
Leave a Reply