Želite kravu? Odlično! Idemo za početak da vidimo šta je sve potrebno da znate, kako bi vaš izbor bio i ekonomski najisplativiji.
Mlijeko ili meso?
Najprije bi trebalo da znate zašto uopšte govedarstvo uzimate u obzir. Da li je proizvodnja mlijeka vaš prioritet, ili uzgoj priplodnih, ili tovnih grla, tj. proizvodnja mesa? Možda želite da se podjednako usredotočite na proizvodnju mlijeka kao i na proizvodnju mesa? Rase dvojnih sposobnosti najčešći su izbor budućih proizvođača.
Ukoliko od odabira rase goveda ne zavise samo potrebe vašeg domaćinstva, već imate u planu da se govedarstvom ozbiljnije bavite,imajte na umu da orijentisanje na proizvodnju mlijeka podrazumjeva i veliku potrošnju kabaste stočne hrane. Veće ratarske površine ili pašnjaci preduslov su za ovaj tip proizvodnje.
Sa druge strane, ukolko je vaš izbor proizvodnja mesa, tj. tovno govedarstvo, nisu vam potrebne velike površine, one mogu biti i manje, jer je u tom slučaju smanjena protrošnja kabaste hrane.Međutim povećana je porošnja koncentrata, te se mora nabavljati gotova smjesa iz fabrika stočne hrane.
Većina proizvođača odlučuje se za rasu kombinovanih proizvodnih sposobnosti, dakle onu koja se podjednako koristi za proizvodnju mesa (tov) i mlijeka.
Dvije rase su najzastupljenije, a to su simental i holštajn.
Simental
Simentalac poseduje dobro zdravlje, plodnost i dugovječnost, kao i skladnu tjelesnu građu, brzi porast mladih grla, ali i zadovoljavajući odnos proizvodnih sposobnosti, kako za meso, tako i za mlijeko, te izuzetno dobro koristi kabastu hranu, a dobro podnosi i naše klimatske uslove.
Također, simentalac se pokazao i izuzetno dobro u tovu junadi, jer je po nivou dnevnog prirasta ispred svih tovnih rasa. Prosječna tjelesna masa krava se kreće od 600-750 kg, a bikova 1100-1300 kg.
Tovnu junad treba držati slobodno u grupama, zbog manjih investicija, lakšeg organizovanja radne snage, mehanizovanja procesa proizvodnje. Međutim, ova grla imaju manji dnevni prirast, slabiju konverziju i povećanu potrošnju suhe materije na 100 kg tjelesne mase.
Kod junadi vezanih u toru je otežan ljudski rad, kao i organizacija mehanizovanog procesa proizvodnje, ali je lakši tretman kada su potrebne neke određene intervencije na grlima.
U svakom slučaju potrebno je obezbjediti dovoljno svjetlosti i svježeg vazduha, kao i 5 m2 podne površine po junetu. Ako su grla u grupi, broj grla ne bi trebalo da prelazi više od 15, jer je teže hvatanje ako je potrebna neka intervencija, a može doći i do povrede radnika.
Što se tiče optimalne tovne mase, neke rase ranije dostižu određeni nivo, u odnosu na simentalsku rasu koji tu optimalnost dostiže nešto kasnije. Najviše bi trebalo voditi računa o ishrani, koja mora biti izbalansirana, jer znatno utiče kako na kvalitet mesa, tako i na kvalitet mlijeka. Životinje takođe ne smiju biti pothranjenje, jer to može iziskivati dodatne troškove za liječenje. Obrok svakako mora biti ukusan kako bi ga životinje pojele.
Holštajn
Holštajnska rasa koju možemo izdvojiti najmliječnija je rasa goveda, samim tim je vodeća u svjetu, pa i kod nas. Ova rasa ima veliki potencijal za proizvodnju mlijeka.Ukoliko se gaji u adekvatnim uslovima, mlječnost može dostići od 8000 litara mlijeka pa do 11000 litara koliko daju majke bikova u zemljama sa razvijenim govedarstvom.
Ima dobro vezano i formirano vime,snažnu konstituciju i čvrstu građu tjela. Međutim, ima slabiju tovnu sposobnost u odnosu na simentalca,zbog manjeg mišićnog tkiva u odnosu na veće masno tkivo u polutkama.
Plodnost holštajna je dobra. Zbog izrazito visoke proizvodnje mlijeka,procenat mliječne masti je nizak i kreće se od 3,2-3,6%. Proizvodni vjek krava je najcešće 3-4 godine.
Leave a Reply