Ne postoji pčelar koji se prije ili kasnije nije sreo sa pojavom grabeži, odnosno pljačke u pčelinjaku. Kada prirodna paša oslabi ili prestane, pčele sabiračice i dalje izlijeću na sakupljanje nektara. Kako ga u prirodi nema one instinktivno istu traže protivno njihovom prirodnom ponašanju u pljačkanju drugih zajednica.
Ova pojava može biti toliko opasna da ponekad u samo nekoliko dana dovede do propasti cijelog pčelinjaka.
Vrste grabeži u pčelinjaku
Postoje slijedeće vrste grabeža u pčelinjaku:
Tiha grabež – koja se pojavljuje postepeno lagano pojačavajući tempo.
Akutna grabež – pojavljuje se iznenada i jako teško se spriječava.
Kako prepoznati grabež na pčelinjaku
Košnicu koja je napadnuta prepoznajemo po velikom broju pčela na letu, slično kao da se roje, ali ne odlaze od košnice nego ostaju sakupljene ispred leta. U početku napada pčele iz napadnute košnice se brane, pa na podu ispred košnice vidimo pčele koje se međusobno bore ili više mrtvih pčela.
Jake zajednice se obrane od takvih napada i to na način da izađu iz košnice u većem broju, međusobno se uhvate i fizički onemoguće ulazak napadačica. Slabije zajednice ostanu bez trunke meda s izgriženim i oštećenim saćem i osuđene su na propast, naročito ako su napadnute u jesen.
U toj borbi često strada ili nestane matica. Nastanku ove nepoželjne pojave pogoduje velika razlika u jačini zajednica istog pčelinjaka (kasni rojevi, nukleusi ili slabe zajednice) i češće neoprezno prihranjivanje, prolijevanje šećernog sirupa po košnicama ili predugo otvorene košnice kod pregleda.
Kako spriječiti grabež u pčelinjaku
Zatvaranje svih dodatnih leta na košnicama ili svih suvišnih otvora za ventilaciju na košnicama. Ostavljeno leto treba suziti ovisno o jačini zajednice. Kod slabijih zajednica leto suzimo do te mjere da ostane prolaz samo za jednu pčelu.
Kraći preventivni pregledi košnica i pčelinjaka (u bezpašnom periodu, što kraći i samo u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima).
Prihranjivanje uvijek obavljamo predvečer putem ispravnih hranilica koje ne smiju propuštati niti kap sirupa. Ako nam se sirup ipak prolije, potrebno ga je obrisati krpom, a to mjesto temeljito isprati vodom da se izgubi miris šećera.
Pravilan razmak između dva pčelinjaka, te formiranje više manjih pčelinjaka ili deljenje velikih u slučajevima slabije paše.
Prilikom vađenja okvira s medom na završetku paše, pčele moramo ometati u košnicu kroz limeni lijevak, a nikako ne stresati pred košnicu. Izvađene okvire s medom držati u dobro zatvorenim nastavcima, košnicama, a najbolje u udaljenijim prostorijama u koje pčele ne mogu nekontrolirano ulaziti i izlaziti.
Izvrcano saće vraćamo u košnice na čišćenje predvečer kada prestane izlijetanje pčela, a nikako preko dana.
Svu izloženu opremu pokriti mokrim krpama, a sve komadiće saća staviti u posudu sa vodom jer voda prikriva mirise koji privlače pčele.
Šta poduzeti kada se grabež pojavi
Ako se unatoč poduzetim mjerama ipak pojavi grabež, potrebno je poduzeti mjere za sprječavanje njegovog širenja na ostale košnice pčelinjaka.
- Sužavamo leto na veličinu prolaza samo jedne pčele.
- Košnicu oko leta namazati petrolejem, ili na suženo leto nabacamo mokre trave da onemogućimo provlačenje pčela u košnicu.
- Ukoliko pčelar ustanovi koje je pčelinje društvo napadač, a koje napadnuto, dovoljno je zamijeniti mjesta ovim košnica, pa će se grabež sama po sebi smiriti.
- Napadnute košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju gdje je držimo dva do tri dana. Na njeno mjesto postavimo praznu košnicu bez pčela u koju stavimo jedan do dva prazna okvira koje možemo blago premazati medom. To radimo iz razloga da tuđice “očiste” podmetnutu košnicu, smatrajući taj izvor hrane potrošenim i više se ne vraćaju na to mjesto. Nakon toga možemo vratiti košnicu na mjesto na kojem se prije nalazila.
- Ako sve poduzete mjere nemaju povoljan efekt, jedan od boljih načina je ako sklonjenu košnicu možemo odvesti na udaljeno mjesto (preporučljivo dalje od 5 km) i tamo otvorimo leto. U tom slučaju se pčele iz košnice i one koje su se zatekle kao napadačice ujedine i počinju ponašati kao zajednica.
Osim vidljive pojave grabeža može se dogoditi i tihi grabež kada tuđice kroz duže vrijeme, ali u manjem broju ulaze u košnice i polako “pljačkaju” med. Traje li to duže vrijeme napadnuta košnica može ostati bez hrane i sigurno neće prezimiti.
Leave a Reply