Manji broj pilića može držati svako,međutim i takav vid iziskuje njegu i brigu za životinje. Ukoliko već nema uvjeta za držanje peradi, svako ih uz mala ulaganja može stvoriti jer je postojeće objekte lako pretvoriti u peradarnike. Nakon što odlučite za držanje pilića , morate odabrati pasminu pilića koje ćete podići na maloj farmi ili domaćinstvu.
Izbor nesilica
Za proizvodnju konzumnih jaja služe uglavnom hibridne nesilice koje imaju visok genetski potencijal za proizvodnju jaja. Za dobre nesilice treba birati lake pasmine ili lake hibride, odnosno križance. Ukoliko se kokoši koriste uz proizvodnju jaja i za proizvodnju mesa treba birati kombinirane ili srednje teške pasmine. Teške pasmine kokoši uglavnom služe za stvaranje hibrida popularno zvanih brojlera koji se drže isključivo za tov.
Lake pasmine koje se danas drže na specijaliziranim farmama za proizvodnju jaja su laki hibridi, no oni i na seoskim farmama gdje se ne drže u kavezima postižu vrlo dobre rezultate. Jedna od najraširenijih i poznatijih je Isa brown, nosi do 330 komada jaja godišnje prosječne težine 65 grama, a težina kokoši je do 2 kilograma.
Kombinirane pasmine
Kombinirane pasmine, kao što im i sam naziv kazuje, služe za proizvodnju jaja i mesa, a nastale su križanjem lakih i teških pasmina. Zbog skladno građenog tijela i lijepih boja mnogi ih drže i kao ukrasnu perad na svojoj farmi ili dvorištu . Pogodne su i u ekstenzivnom uzgoju jer su dosta zadržale instinkt kvocanja, odnosno sjedenja na jajima. Kombinirane pasmine služe i kao genetska osnova pri stvaranju hibrida kod kojih je naglašen samo jedan vid proizvodnje – ili jaja, ili meso. Najpoznatije kombinirane pasmine orpington, njuhempšir, australorp, plimur rok.
Orpington
Orpingtoni su izvorno uzgojeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Oni su jedan od najboljih izbora za male farme i dvorišta, i najčešće se gaji kao ukrasna životinja. Za godinu dana koke ove rase mogu da snesu 160 jaja, mase od 60 do 70 g, ciglaste boje ljuske. Tjelesna masa odraslih pjetlova je oko 4,5 kg, a koka 3,5 kg.
Nju Hempšir
Nju hempšir je američka rasa kokoši koja je stvorena početkom 20. vjeka u državi Nju Hempšir. Stvorena je direktnom selekcijom od najboljih jedinki rodajland rase. Pri stvaranju ove rase poseban se akcenat stavljao na ranije polno sazrevanje i veću masu jaja. Ovakvom selekcijom stvorena je nju hempšir kokoš kombinovanih proizvodnih sposobnosti, koja se odlikuje visokom produkcijom jaja i dobrim kvalitetom mesa. Odlikuje se visokom nosivošću, godišnje snese oko 190 jaja, a pojedina rekordna grla mogu da snesu 300 i više jaja za godinu dana. Prosečna masa jaja se kreće između 60 i 70 g. Boja ljuske jaja je ciglasta.
Australorp
Australorp rasa stvorena je u Australiji, nakon što je crni orpington uvezen iz Engleske. Planskom selekcijom od crnog orpingtona stvoren je australorp koji se prema proizvodnom pravcu svrstava u rase kokoši kombinovanih proizvodnih sposobnosti. Koke australorpa se odlikuju veoma visokom nosivošću, godišnje mogu da snesu 200 i više jaja. Prosečna masa pjetla australorp rase je oko 4,5 kg, koka 3,5 kg.
Plimutrok
Plimutrok ubraja se u najstarije američke rase kokoši. U državi Masačusets još u drugoj polovini 19. vjeka počelo je stvaranje ove rase. Toku selekcijskog rada na poboljšanju proizvodnih osobina ove vrste, akcenat se stavljao na proizvodnji jaja, tako da je značajno smanjen format ove rase, ali je zato povećana proizvodnja jaja. Vrlo je rentabilna rasa, mana joj je što kasno pronosi sa 7 do 8 meseci starosti. Godišnje snese 180 i više jaja, ciglaste boje ljuske, mase između 70 i 80 g. Meso ove rase je dobrog kvaliteta. U svjetu, pa i u našoj zemlji dosta se gaji bjeli soj plimuta kao čista rasa za tov.
Leave a Reply