Mjesec maj je svakako najljepši mjesec u godini, a svaki pčelar ima najviše posla ovog mjeseca. To je mjesec prve veće (glavne) paše na ovim prostorima, mjesec rojenja i formiranja novih zajednica, mjesec kada su pčelinja društva najrazvijenija, najzaposlenija i najproduktivnija.
Poznato je da pčele imaju dva osnovna zadatka – produžetak vrste i sakupljanje hrane za zimske dane. Maj je period u kome se za pčele ispunjavaju oba uslova. Neposredno pred cvjetanje bagrema treba jakim društvima dodati što više prostora za smještaj nektara jer je dokazano da višak izgrađenog saća djeluje stimulativno na pčele da bolje sakupljaju.
Ona društva koja nisu sposobna za iskorištavanje bagrema treba na 10-12 dana prije početka paše spojiti sa jačim društvima ili ih svesti na vrstu nukleusa u kojima će se zametnuti matice. Ti nukleusi isto tako mogu poslužiti za sparivanje matica.
U toku ovog mjeseca javlja se kod nekih pčelinjih društava nagon za rojenjem. Uzrok tome može biti u nasljednoj osobini, zatim zbog starosti matice ili nedovoljnog prostora za razvoj i skladištenje mednih rezervi.
Pojavi nagonu za rojenjem mogu doprinijeti i vremenske prilike, tj. kišno vrijeme koje zadržava masu pčela u košnici. Ako pčelar ne poduzme mjere za sprječavanje rojenja, onda se može desiti da pored gubitka u prinosu meda umaknu i rojevi. Da se spriječi takva situacija koriste se već poznate metode :
Pojačavanje ventilacije košnica
Mnogi pčelari zanemaruju važnost dobre ventilacije u košnici u vrijeme velikog unosa nektara, te time prave veliku pogrešku jer umanjuju prinos meda. Nektar unesen u košnicu prolazi kroz složene faze prerade dok ne postane med. Tijekom tog procesa oslobađaju se vlaga i toplina, što pčele mogu odstraniti iz košnice samo uz dobru ventilaciju.
Leta košnica moramo maksimalno otvoriti, ali ponekad ni to nije dosta, te umjesto običnog poklopca, moramo staviti na košnicu okvir s mrežom, a ispod krova na taj okvir komadiće letvica debljine 10 mm da omogućimo ventilaciju. Za takve uvjete najprikladnija je podnica s mrežom, a tada ni veličina otvora leta nije jako važna.
Blagovremenim proširenjem prostora u košnici
Za unos velikih količina nektara, za relativno kratko i najčešće promjenljivo vrijeme, neophodno je imati jaka i izuzetno jaka društva. U njima je poželjno da bude 50.000–70.000 pčela. Ukoliko to ranije nije urađeno slabija društva spajaju se sa srednje jakim. Ukoliko je izjednačavanje pčelinjih društava
obavljeno u aprilu, u košnici su stvoreni svi neophodni uslovi za proizvodnju meda.
Jaka pčelinja društva su puna pčela, ali takvo stanje u košnici ne smije da ostane dugo već im na vrijeme treba obezbijediti što više prostora. Zakašnjelim dodavanjem nastavaka u košnici se javlja nagon za rojenje što u vrijeme jake paše nije poželjna pojava. I zato se nastavci dodaju prije nego pčele dođu u predrojevno stanje. Nastavci se ispunjaju ramovima sa satnim osnovama ili sa djelimično izgrađenim saćem .
Zamjenom starih matica sa mladim, mlada matica manje sklona rojenju
Postoji preporuka da se sve matice na pčelinjaku mijenjaju svake, a najkasnije svake druge godine bez obzira da li su dobre ili loše. Naime, nesporna je činjenica ako želimo imati dobra razijena društva da moramo uvoditi dobre i mlade matice u pčelinju zajednicu. Pčelinje zajednice sa mladom maticom manje sklone rojenju, te povećavaju prinos.
Dodavanje satnih osnova na izgradnju
Dodavanjem satnih osnova omogućava se pčelama da zadovolje svoju potrebu za lučenjem voska a time se i odlaže rojenje. Za pčele je to postupak zoohigijene, a time i prevencija mnogim bolestima pčela, posebno onih koje se teže dijagnosticiraju.
Jedan od najvažnijih uzroka rojenja je preveliko lučenje matične mliječi od strane mladih pčela. Mlade pčele starosti 5 do 12 luče matičnu mliječ kada preleze na lučenje voska. Ako se pčelama dodaju satne osnove za izvlačenje saća, one su primorane na lučenje voska pa će sa početkom lučenja vosak istovremeno prestati da luče matičnu mliječi što znači direktno utječe na smanjenje roidbenog nagona.
Primjena bilo koje od navedenih metoda za sprječavanje rojenja ovisi o samom pčelaru i njegovoj tehnologiji pčelarenja (vrsti pčelinjaka i košnica, stanju pčelinje zajednice,vremenskim prilikama, pašnim prilikama itd.).
Potrebno istaknuti važnost uređenog pojila za pčele, jer one ne mogu uzgajati leglo bez vode. Ako nema uređenog pojilišta, pčele vodu traže i na udaljenim mjestima, umjesto da unose nektar. Voda pčelama nije samo piće, nego i vrsta hrane. Sadrži različite soli i druge minerale koji su potrebni za razvoj ličinki i odraslih pčela. Najveću količinu vode pčele trebaju početkom proljeća.
Leave a Reply