Udobno ležište jako je važan u proizvodnji mlijeka. Krava se mora dovoljno odmarati, mora imati mogućnost opuštanja. Što se krava više odmara, što više leži, to je bolja i veća proizvodnja mlijeka. Ležište krava treba povremeno dezinficirati pa će biti manje bolesti vimena i papaka. Kao stelja najbolja je pšenična slama u usporedbi s piljevinom ili gumenim podovima.
Staje moraju biti svijetle. Svjetlo u njima treba ostaviti po noći. Kravama je potrebno puno zraka za proces probave i metabolizma. Zimi treba otvarati prozore. Krave treba držati u stajama sa slobodnim načinom držanja. Krave bolje podnose niske temperature nego visoke. Voda je najvažnija. Valovi za vodu moraju biti što veći. Bolji su valovi za vodu od pojilica jer krave mogu piti punim zamahom. Događa se da krave iz pojilica konzumiraju malo vode. Posljedice su smanjenje konzumacije hrane, smanjenje proizvodnje mlijeka i metabolički poremećaji. Za visoku proizvodnju i dobru plodnost krava potrebna je svježa tempirana voda. Tijekom zime, ako je voda prohladna, krave je uzimaju u manjoj količini. Krave moraju slobodno hodati. Krave koje hodaju imaju zdravije noge i papke, bolju plodnost i jasnije estruse. U pravilu, krava uvijek mora biti slobodna, jedino pri mužnji treba biti fiksirana.
Pravilna hranidba u suhostaji
Kravu treba zasušiti 60 dana prije teljenja. Krave u suhostaji treba hraniti istim komponentama
kao nakon teljenja. Kratko suhostajno razdoblje uzrokom je pada proizvodnje. Višak proteina u suhostaji smanjuje opasnost od pretjeranog debljanja i štiti tjelesnu kondiciju.
Poželjno je da se krave tele (jednom u 13,5 ) 14 mjeseci. Servisno razdoblje trebalo bi biti 90-110 dana, međutelidbeno razdoblje 390-400 dana. Remont stada 25-30%. Proizvodni vijek krave da iznosi bar 7 godina, 5 teljenja. Krave treba osjemeniti nakon drugog ili trećeg estrusa ili 60 dana nakon teljenja, što ovisi o visini proizvodnje. Cilj je oploditi kravu do 110. dana nakon teljenja.
Junice treba osjemeniti u dobi 14-15 mjeseci, težine 370- 400 kg. Prvo teljenje junica treba biti u dobi od 24 do 26 mjeseci. Prosječni prirast rasplodnog podmlatka trebao bi iznositi 650-700 grama po jednom hranidbenom danu. Mužnja mora početi u isto vrijeme. Vremenski razmak između mužnji treba biti jednak. Prelaskom s dvije na tri mužnje dnevno povećava se proizvodnja mlijeka za 25%.
Kontrola obroka
Cilj svakog proizvođača je zdrava i plodna krava koja može proizvesti puno mlijeka. Uzgajatelj-stočar, treba svakodnevno napraviti kontrolu svoga stada u staji. Kad uđe u staju, treba napraviti sljedeće:
- Pogledati ima li u hranidbenim stolovima ili valovima hrane. Zatim ima li u pojilicima dovoljno vode. Hrana i voda moraju biti prisutne non-stop. Bez vode i hrane nema mlijeka.
- Pogledati koliko krava koje su u boksovima leži. Koliko krava koje leže u boksu preživaju. Pogledati koliko krava stoji. Većina tih krava koje stoje trebaju jesti.
- Baciti pogled pojedinačno na svaku kravu, pogledati dlaku je li sjajna ili nakostrešena, pogledati stanje kondicije i noge.
- Zatim treba pregledati boju i čvrstinu balege. Čvrsti gnoj znači da krava ne dobiva dovoljno vode i da postoji deficit bjelančevina a da ima puno vlakana. Gnoj tamne boje znači da se kravama daje previše bjelančevina i malo vlakana. Gnoj svijetle boje znak je acidoze. Ako je izmet rijedak i ako se pjeni, obrok sadrži previše škroba. Bistra mokraća je znak dobrog stanja metabolizma, a mutna mokraća upućuje na oštećenje bubrega. U izmetu ne smije biti ostataka hrane. Konzistencija izmeta treba biti kašasta.
Nakon kontrole u staji pregledati nalaze laboratorija
Uobičajen sadržaj mliječne masti u mlijeku trebao biti 3,0 do 4,2 % a sadržaj proteina 3,2 do 3,8%. Omjer masti i proteina treba iznositi 1,2 : 1,0. Sadržaj uree u mlijeku 15 do 30 mg / 100 ml. Sadržaj somatskih stanica do 50.000 u ml, sadržaj mikroorganizama do 30.000 u ml, sadržaj laktoze 4,6 do 4,8 %, suha tvar bez masti više od 8,5 %. Indeks masti i bjelančevina IMB) treba iznositi 1,1 do 1,5. Te vrijednosti upućuju na dobro zdravlje vimena i dobru higijenu mlijeka. Ako je razina laktoze niža od 4,5%, upozorava na opasnost od pojave bolesti vimena. Ako je IMB viši od 2, upozorava na pojavu ketoze.
Leave a Reply